Diskurso di Sekretario di Estado di Finansa, Sr. Alex D. Rosaria
Seminario Young People and Politics
Ouditorio Banko Sentral, Skalo, 28 mei 2009
Mi tabata studiante na Merka durante di un di e presidenshanan mas stimá n’e pais. Ta trata di Ronald Reagan. Durante un diskurso ku nunka a bira masha konosí, Reagan a konta un historia ku awe nochi mi ta kompartí ku boso.
Rònt di aña 1342, na Alemania, un hòmber a kana pasa un área di konstrukshon. Kaweta pa sa kiko tabata keda konstruí, e a aserká e 3 peonnan ku tabata traha. E a puntra e promé peon kiko e ta hasi. E peon di “Mi ta machiká semènt”. E hòmber a bai serka e di dos peon i a hasié e mesun pregunta i esaki a kontestá: “Mi ta traha pa mi gana sèn”. E hòmber a aserká e di tres peon i di ku n’e: “I abo, kiko bo ta hasi?”. Esaki a hisa su kara i di: “mener, mi koleganan i ami ta konstruí un katedral”.
Mi no sa si e kuenta a sosodé realmente, pero esei no ta relevante. Bèrdat si ta ku e reto mas grandi ku Kòrsou ta konfrontá aktualmente ta pa haña un grupo di hende manera e delaster peon. Un grupo ku ta kere ku si nos pone nos forsanan kolektivo huntu, no tin límite na lokual nos por logra.
Realidat ta sinembargo ku den práktikamente tur sektor - polítika, deporte, komersio i kultura - tin muchu hende ta traha riba nan mes muraya. Esaki ta manifestá su mes den netwerken, monopolionan i egonan grandi ku ta stroba nos pais yega na koheshon di vishon i akshon.
E situashon aki ta pone ku nos nashon definitivamente ta traha i produsí bou di su potensial, esta nos sentido di inovashon, kuriosidat i kurashi ta keda paralisá.
Kon otro por splika ku te ku 1978 himno di Kòrsou tabata bisa tekstualmente: “Nos tera ta baranka, i solo ta kima, pobresa ta nos suerte, Dios spar nos pober pueblo”.
Awe nos a adoptá un kultura di “nos mes no por”, un kultura di víktima i dependensia kaminda ta spera pa otro hasi pa nos loke nos sa ku ta nos responsabilidat.
Pero no ta semper tabata asina. Un tempu Kòrsou tabata bria pa su kurashi i hendenan ku tabata soña soñonan grandi. Unda e gran nashon aki a keda? E Kòrsou di Luis Brion ku durante “bataya di seri kabritu” a kore ku e inglesnan ku a okupá nos isla. E Kòrsou di Manuel Piar ku a lucha na Haiti i Venezuela pa nan liberashon. E Kòrsou di Adèle Rigaud ku - apesar di tabata den Partido Katóliko - a protestá kontra di Iglesia pasombra esaki a aprobá lantamentu di Campo Alegre. E Kòrsou di Chano Margaretha ku apesar di a keda redikulisá, komo promé a lanta papia na Papiamentu den Konseho Insular. I tin mas: Dòktor da Costa Gomez, tata di nos outonomia; Mena van West ku huntu ku otro damanan a kana kas pa kas pa sigurá ku hende muhé ta haña derechi di voto; Margareth Abraham, un stewardess ku a sakrifiká su bida pa skapa bida di otronan.
Shonnan t’esaki tabata Kòrsou. Ta esaki ta e Kòrsou ku no por bai pèrdí. I t’esaki mester ta Kòrsou for di awe, un pais di hòmbernan i muhénan ku kurashi i ku konvikshon pa traha.
Komo amante di nos historia semper mi a atmirá e pioneronan aki i ta nan a inspirámi pa mi drenta polítika. Mi no a keda sin drenta pasombra tin muchu hende ku muchu tiki kapasidat den polítika. Mi a drenta pasombra mi tabata prekupá ku demasiado yu di tera talentoso ta skohe pa keda afó.
Dia mi a hasi 5 aña ta traha pa Nashonnan Uní, mi a haña un bunita diploma ku ta bisa “Danki pa 5 aña di labor na fabor di desaroyo i pas mundial”. Mi a disidí e dia ei ku a bira tempu pa mi laga mi posishon diplomátiko i bon salario pa desaroyo di mi pais.
Esaki ta mi desishon, kiko abo lo skohe?
Mi a drenta polítika sabiendo ku mi so no por kambia kos, pero si mi a primintí mi mes pa no laga polítika kambiami. Polítika a bira un negoshi i no un kuestion di vishon. Ademas, hopi ta preferá di papia riba otro na lugá di papia ku otro. Tin muchu ehèmpel di hende hóben ku a drenta polítika i despues di un ratu no por distinguí nan for di esnan ku semper ta tei. E ta ponemi kòrda e esena den e klásiko “Animal Farm” kaminda durante di un wega di poker entre algun porko i hende, no por a distinguí nan for di otro. Mi a skohe pa mi keda mi mes i no laga polítika tradishonal set the tone pa ami.
Esaki ta mi eskoho, kiko abo lo hasi?
Polítika ta den un nesesidat grandi pa duna guia i vishon. Tin vários tema di vital importansha riba kua muchu tiki ta diskutí o soña. Por sierto mi ta kere ku un polítiko mester soña. Pero prinsipalmente, e polítiko tei pa inspirá kada un di nos pa kere den nos mes pa asina realisá nos soñonan individual i kombiná nos talentonan pa realisá e soñonan kolektivo.
Mi ta visualisá Kòrsou ku un poblashon di 500,000 hende produktivo. Un Kòrsou demokrátiko, ku hustisia soshal i igualdat di oportunidat pa un i tur. Un sistema di edukashon ku no ta skupi drop-outs i hende ku sa konta òf lesa bon so, sino ku ta produsí endenan ku ta kere den nan mes i ku tin e instrumentonan nesesario pa ta globalmente kompetitivo. Yunan di Kòrsou ku un mentalidat transformá pa ta mas motivá, produktivo, inovativo i kuidadoso pa ku su salú. Yunan di tera ku ta kompartí i biba ku otro enbes di banda di otro. Un Union di Idioma i Akademia di Papiamentu di islanan ABC. Nos pais konektá ku su mes region, hemisferio i mundu. Un Kòrsou sin e refineria kaminda e ta aktualmente. Pasando riba brùg nobo, bo no a yega di sera bo wowo - basta bo no ta stür - i na lugá di huma, gas i pipa imaginá hopi restorant, área bèrdè, yate, hotèl, awa limpi i míles di yu di tera na trabou?
Un pais kaminda tur hende por ta un emprendedor i no unu ku ta akseptá pa tur poder ekonómiko ta den man di algun famia. Un Kòrsou ku ta hasi uso di solo, laman i bientu pa su energia, kontribuyendo asina na nos medio ambiente.
Un nashon di ménos kriminalidat i salubridat públiko aksesibel pa un i tur.
Un nashon di hende dushi ku ta yama otro “mòru bon dia”, pidi despensa pa e pasa i yega na tempu na su sitanan.
Esaki ta parti di e katedral ku mi tin den mente, kon abo lo ke mir’é?
Shonnan, mi intenshon ta pa kompartí i no imponé mi vishon. Un kos si, si nos ke traha algu, na di promé lugá mester di trahadó kapasitá. Na di dos lugá, trahamentu di nos katedral ta nifiká un kombinashon di hopi tipo di talento, pues bo so nunka lo no por logra esei. Na di tres lugá, bo mester tin e pashon nesesario p’e trabou.
Pa finalisá, lagami bin bek na e historia di Reagan pasombra awor ei mi no a kab’é. E
frase kompleto di e delaster peon ta:
“Mener, mi koleganan i ami ta konstruí un katedral. Ami mes lo no wak e katedral finalisá. E ingeniero a bisa nos ku e trabounan lo kaba aki 50 aña. P’e tempu ei ya mi a pasa pa un mihó bida”.
Esensial den e asuntu di konstrukshon di nos katedral ta ku bo mester por dediká bo bida na un kousa ku bo ta kere aden, siendo ku abo mes lo no mira e obra final. Nos tarea prinsipal komo trahadó di katedral ta ku nos trabou ta sirbi komo fundeshi pa e trabou ku mester keda hasí pa esun ku ta bin despues di nos.
Tin oportunidat di trabou pa trahadó di katedral. Bo ta kla pa solisitá ?
[FIN]
Geen opmerkingen:
Een reactie posten